Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori - Civilno društvo

*Nezvanični CRNVO prevod
Pravno, institucionalno i finansijsko okruženje u kojem organizacije civilnog društva funkcionišu je u cjelini poboljšano.

Međutim, stvarno uključivanje organizacija civilnog društva u proces donošenja politika tek treba da se osigura u praksi. Kontroverzna otpuštanja istaknutih predstavnika nevladinih organizacija (NVO) iz ključnih institucija i tijela, kao i rastući trend javnih institucija koje određuju informacije kao klasifikovane, predstavljaju razloge za ozbiljnu zabrinutost.

Značajni napori su potrebni da bi se osigurao smisleni proces konsultacija sa akterima civilnog društva kao dio inkluzivnog policy dijaloga, kako na centralnom tako i na sektorskom nivou. Civilno društvo je ključni element svakog demokratskog sistema i njegove kontrole i ravnoteže. Aktivno učešće organizacija civilnog društva mora biti prepoznato i njegovano kao prednost od strane državnih institucija.Zakonski okvir koji reguliše rad organizacija civilnog društva ojačan je usvajanjem pet podzakonskih akata u cilju implementacije Zakona o nevladinim organizacijama.

Međutim, pravni okvir za volontiranje ostaje restriktivan i ne pogoduje volonterskom radu.Dijalog o saradnji između javnih institucija i civilnog društva je značajno poboljšan od kada je Savjet za razvoj nevladinih organizacija nastavio sa radom,sa novom organizacionom strukturom,  u septembru 2018. godine . Uloga Savjeta, kojim predsjedava Ministarka javne uprave, je da poboljša saradnju između organizacija civilnog društva i nacionalnih vlasti. Njih 12 članova (šest državnih zvaničnika i šest predstavnika OCD) imenovani su na 3 godine. Tri sastanka savjeta održana su  u toku 2018. godine. Nova NVO strategija i akcioni plan usvojeni su u januaru 2018. godine. Implementaciju strategije prati Nacionalna kancelarija za saradnju sa nevladinim organizacijama, koja je tehničko tijelo sa pet zaposlenih u okviru Ministarstva javne uprave.Postoji opšte priznanje da civilno društvo ima važnu ulogu u procesu pridruživanja. OCD učestvuju u različitim radnim grupama, uključujući i poglavlja o pristupnim pregovorima. Međutim, njihovo uključivanje je nedovoljno i neujednačeno u praksi, varirajući od jedne do druge radne grupe.

Često, OCD se ne daje dovoljno informacija ili obavještenja da bi mogli značajno doprinijeti procesu, ili se njihovi doprinosi zanemaruju. Praksa konsultacija zahtijeva bolje planiranje, transparentnost i otvorenost za prijedloge OCD-a kako bi ih učinili istinski uključivim. Saradnja između civilnog društva i lokalnih vlasti tek treba da se razvije. Prioritet je da rastući trend javnih institucija koje označuju informacije kao klasificirane prestane, jer spriječava efikasan nadzor od strane civilnog društva. Kontroverzna otpuštanja istaknutih predstavnika nevladinih organizacija iz ključnih državnih institucija, kao i regulatornih i nadzornih tijela, dok su povezani pravni postupci u toku, predstavljaju ozbiljnu zabrinutost. Isto tako, medijske kampanje usmjerene na diskreditaciju predstavnika NVO-a nisu pogodne za stvaranje povjerljivog i poticajnog okruženja za civilno društvo.Postoje pravila za javno finansiranje OCD, sa minimalnim procentom od 0,4% državnog budžeta koji se dodjeljuje civilnom društvu u skladu sa Zakonom o nevladinim organizacijama.

Transparentnost i standardizacija mehanizama državnog finansiranja poboljšani su usvajanjem odgovarajućih podzakonskih akata, ali su bili otežani dugim kašnjenjima. Prema Zakonu o nevladinim organizacijama, sveukupno strateško planiranje osigurava se na centralnom nivou od strane Ministarstva javne uprave, dok je upravljanje sredstvima u nadležnosti sektorskih ministarstava. Oko 30 poziva za podnošenje prijedloga projekata je pokrenulo 11 ministarstava 2018. godine, na osnovu jasnijih procedura i poboljšanih pravila za evaluaciju. Više od četiri miliona eura izdvojeno je iz državnog budžeta za razne projekte civilnog društva kao rezultat ovih poziva, što je povećanje od 17,5% od 2017. godine. 000.  Ovo je uključilo i su-finansiranje 48 EU podržanih projekata u iznosu od 852 000 EUR. Ovo sufinansiranje je sada obavezno i regulisano uredbom.Preduzeti su određeni koraci za poboljšanje transparentnosti procesa finansiranja OCD, posebno uspostavljanjem online baze podataka o svim korisnicima državnog finansiranja i predstojećim usvajanjem godišnjeg vladinog izvještaja o državnom finansiranju OCD.

Potrebni su dalji napori kako bi se poboljšao nadzor i evaluacija takvih projekata, te kako bi se ublažile zabrinutosti organizacija civilnog društva da sredstva nisu dostupna za aktivnosti nadzora. Saradnja i dijalog sa civilnim društvom u vezi sa sektorskim strategijama treba da se poboljšaju ako novi model javnog finansiranja za OCD treba da dostigne svoj puni potencijal.